Osman ibn Abdurrahman i njegov tursko-osmanski prijevod Matthiolijevog komentara Dioskuridova djela Materia Medica
Akademik Emin Sofić | Prof. dr. Ahmed Zildžić | Prof. dr. Saida Ibragić
Sažetak: Cilj ovog rada je analiza rukopisa iz botanike, farmakognozije i farmakologije „Kitab’un Nabat“ autora Osmana ibn Abdurrahmana, istaknutog znanstvenika na polju geografije, astronomije, botanike, farmacije i lingvistike. On je bio drugi prevodilac Osmanske Imperije na beogradskom divanu. Analizirani rukopis pripada biblioteci rukopisa Univerziteta u Istanbulu, kataloški broj: rukopis T. Y. 1221,datiran 1275. po H., 1858. n. e. Ovaj rukopis napisan 1770. godine je kopija originalnog prijevoda sa latinskog jezika na osmansko turski jezik. Kaligraf ovog rukopisa je bio Nuri-Uskudar-i es-Seyyid Ali Riza. Matthiolijev originalni latinski prijevod djela „Materia Medica“ (Venecija, 1554. godina) ne samo da je savršeno preveden na osmansko-turski‐ jezik nego ga je Osman ibn Abdurrahman Belgradi i znanstveno modificirao i osvježio. Rukopis je organiziran u četiri poglavlja i sadrži 298 folija. Tekst rukopisa je ispisan crnim mastilom, a naslovi crvenim. Ovaj prijevod je obogaćen sinonimima 496 biljaka i droga na raznim jezicima kao što su grčki, latinski, arapski, turski i bosanski. Pored toga, sadrži i poseban komentar sa opisom biljaka kao i njihovom identifikacijom, upotrebom, terapeutskim učincima i načinom djelovanja. Prijevod Osmana ibn Abdurrahmana i modifikacija Matthiolijevog djela „Materia Medica“ predstavljaju prvi tekst djela „Materia Medica“ na osmansko-turskom jeziku i prvu upotrebu bosanskog jezika kao znanstvenog jezika na polju botanike i farmacije.
…
Ključne riječi: farmacija, botanika, biljka, droga-lijek, rukopis, Osmansko‐ Carstvo,Osman sin Abdurrahmana, P. A. Matthioli, Materia Medica, bosanski jezik, tursko-osmanski jezik