Kreševo, kolijevka medicine Bosne i Hercegovine, kreševski franjevci njeni utemeljivači i njihov doprinos u razvoju zdravstvene i socijalne kulture Bosne i Hercegovine
Anto Buzuk
Sažetak: Osmanska vlast od uspostave Pa do polovine 19. Stoljeća nema organiziranu zdravstvenu zaštitu. Tu ulogu ima narodna medicina u kojoj prednjače bosanski franjevci. Franjevci sa Zapada donose medicinska znanja i literaturu i značajno unapređuju zdravstvenu zaštitu. U tomu najzaslužnije mjesto imaju kreševski franjevci pa njihov samostan postaje zdravstveno središte distrikta i Bosne s najvećim brojem franjevaca koji su se bavili narodnim i stručnim (kvalificiranim) liječenjem. Među njima istaknuto mjesto ima fra Mato Nikolić, prvi diplomirani liječnik Bosne i Hercegovine. Liječničko djelovanje kreševskih franjevaca traje preko dva stoljeća. U samostanu se čuva najveći broj ljekaruša i medicinske literature, a u okviru samostana su djelovale i dvije franjevačke apoteke, jedine takve u Bosni i Hercegovini. Tako je Kreševo postalo kolijevka medicine Bosne i Hercegovine, kreševski franjevci njeni utemeljivači, a fra Mato Nikolić „otac“ medicine Bosne i Hercegovine. Svi oni dali su značajan doprinos razvoju zdravstvene i socijalne kulture Bosne i Hercegovine u osmanskom razdoblju.
Ključne riječi: franjevci, zdravstvo, franjevački samostan, narodna medicina, apoteka, ljekaruša