Potpisana “Izjava o osudi govora mržnje, islamofobije i lažnih narativa o Bošnjacima i Bosni i Hercegovini“
U Gazi Husrev-begovoj biblioteci u Sarajevu 18. marta 2026 godine, predstavnici akademskog, političkog, kulturnog, društvenog i vjerskog života Bošnjaka potpisalo je zajedničku izjavu kojom upozoravaju na zlonamjernu kampanju protiv Bošnjaka i Bosne i Hercegovine te odbacuju pokušaje nametanja narativa o “sukobu civilizacija“.
Potpisivanje “Izjave o osudi govora mržnje, islamofobije i lažnih narativa o Bošnjacima i Bosni i Hercegovini“ inicirali su Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini, Bošnjačka zajednica kulture, Merhamet i Vijeće kongresa bošnjačkih intelektualaca.
Integralni tekst dokumenta koji se bavi pitanjima govora mržnje, islamofobije i revizionističkih i politički motiviranih narativa o Bosni i Hercegovini i Bošnjacima u cjelini glasi:
IZJAVA
o osudi govora mržnje, islamofobije i lažnih narativa o Bošnjacima i Bosni i Hercegovini
Mi, Bošnjaci i muslimani, građani Bosne i Hercegovine, predstavnici akademskog, političkog, kulturnog, društvenog i vjerskog života, kategorično odbacujemo lažne konstrukcije o „ugroženosti kršćana od strane muslimana“ i „široko rasprostranjenom antisemitizmu“ u Bosni i Hercegovini, koji se plasiraju kao opravdanje za antidržavnu secesionističku politiku i pripremanje novog genocida nad Bošnjacima. To je zlonamjerna kampanja demonizacije Bošnjaka zbog činjenice da kulturno pripadaju i islamskom civilizacijskom krugu.
Iste takve konstrukcije iz 80-ih godina prošlog stoljeća prethodile su agresiji na Bosnu i Hercegovinu i genocidu, etničkom čišćenju i ratnim zločinima nad Bošnjacima.
Najoštrije osuđujemo takve konstrukcije i svim dozvoljenim sredstvima ćemo se suprotstaviti nedopustivom govoru mržnje protiv bošnjačkog naroda i bosanskih muslimana.
Posebno nas zabrinjava prešutno odobravanje ovakvih istupa u domaćoj i međunarodnoj javnosti, a naročito u krugovima u čije ime se takve optužbe iznose. Od pravosudnih institucija Bosne i Hercegovine tražimo da sankcioniraju svaki takav oblik govora mržnje.
Odlučni smo da se suprotstavimo šovinističkim prijetnjama miru u Bosni i Hercegovini i osudimo svaku manifestaciju govora mržnje prema Bošnjacima, Srbima, Hrvatima, Jevrejima, Romima ili pripadnicima bilo koje druge zajednice u našoj zemlji.
Smatramo svojom obavezom da i mi danas, na isti način na koji su bošnjački prvaci u Drugom svjetskom ratu istupili s muslimanskim rezolucijama, u kojima su osudili nacističke zločine na rasnoj i nacionalnoj osnovi, i kao što su istupili 2015. godine sa Zajedničkom izjavom o nasilnom ekstremizmu, a u duhu ZAVNOBiH-a i antifašističkih tekovina bošnjačkog naroda, iznesemo svoj stav o novom valu netolerancije koji prijeti svijetu, a naročito bošnjačkom narodu i Bosni i Hercegovini.
Kao predstavnici Bošnjaka, odlučni smo da u svojim državnim, akademskim, političkim, kulturnim, humanitarnim i vjerskim institucijama ustrajemo u zagovaranju otvorenosti, tolerancije i razumijevanja, gradeći Bosnu i Hercegovinu kao most između Istoka i Zapada. Naša zemlja nije i ne može biti poligon za „sukob civilizacija“. Njena historija svjedoči o susretu tradicija, kultura i religija. Za Bošnjake je Bosna i Hercegovina pluralno i sekularno društvo u kojem različiti vjerski i etnički identiteti čine legitimni dio njenog historijskog i društvenog bića.
Sistematsko plasiranje historijskih neistina, kampanja zamjenjivanja uloga žrtve i agresora u vrijeme agresije, te otvorena islamofobija protiv Bošnjaka, imaju za cilj potkopavanje temelja države Bosne i Hercegovine i predstavljaju nastavak otvorene secesionističke politike.
Bošnjaci, kao evropski narod, imaju pravo na puni politički subjektivitet, kao i svi drugi narodi. Tvrdnje da ne mogu biti slobodan politički narod, sa svim svojim posebnostima, nastavak su genocidnog projekta.
Podsjećamo da je nad Bošnjacima počinjen genocid, dokazan pred međunarodnim i domaćim sudovima. Tokom agresije i genocida na teritoriji Bosne i Hercegovine sistematski je uništavano islamsko kulturno naslijeđe, uključujući i 614 džamija, dok su na teritoriji pod kontrolom legalnih vlasti i Armije RBiH, čiji su sastav većinom činili Bošnjaci, očuvani ključni objekti i sadržaji vjerskog i kulturnog identiteta drugih zajednica.
I pored ovih činjenica, Bošnjaci su prihvatili Dejtonski mirovni sporazum s uvjerenjem da će s drugim narodima i građanima, uz podršku međunarodne zajednice, izgraditi zajedničku državu.
Kao nosioci odgovornih dužnosti u državnim i civilnim institucijama, odlučno ćemo se suprotstaviti narativima koji pokušaj ostvarivanja vlastitih velikodržavnih politika na račun Bosne i Hercegovine žele predstaviti vjerskim sukobom. Ne pristajemo na polarizaciju bosanskohercegovačkog društva i kreiranje diskursa o „sukobu civilizacija“.
Smatramo kako je islam u historijskom konstituiranju bošnjačkog naroda, a time i Bosne i Hercegovine, imao konstruktivnu ulogu, kakvu je imalo kršćanstvo u formiranju drugih evropskih naroda, pa tako i naroda koji s nama žive u Bosni i Hercegovini i u susjednim državama. Ne smatramo islamski identitet preprekom demokratskom i sekularnom uređenju države.
Bosna i Hercegovina i Bošnjaci teritorijalno, politički i civilizacijski pripadaju Evropi i njenoj kulturno-povijesnoj tradiciji. Stoga, snažno podupiremo strateške vanjskopolitičke ciljeve naše države, koji nas vode u punopravno članstvo u Evropskoj uniji i NATO-u.
Pozdravljamo odlučnost Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini da, na principima Platforme za dijalog iz 2024. godine, nastavi biti lider međureligijskog dijaloga i razumijevanja, kako u Bosni i Hercegovini, tako i u drugim državama gdje djeluje.
Pozdravljamo konstruktivnu ulogu Međureligijskog vijeća u Bosni i Hercegovini, koje svojim javnim istupima dosljedno brani nauk tradicionalnih bosanskohercegovačkih vjerskih zajednica i crkava, i zajednički osuđuje govor mržnje u javnom prostoru.
Nećemo dozvoliti ugrožavanje slobode i urušavanje mira kao najvećih vrijednosti, koje u protekle tri decenije uživamo sa svojim sugrađanima, kao naslijeđe Dejtonskog mirovnog sporazuma. U skladu s tim, opredijeljeni smo da nastavimo štititi mir i slobodu svih građana Bosne i Hercegovine, te očekujemo da potpisnici i svjedoci Dejtonskog mirovnog sporazuma s nama dijele ove vrijednosti.”
Spisak potpisnika:
Denis Bećirović – predsjedavajući Predsjedništva BiH
Ejup Ganić – bivši član Predsjedništva BiH
Haris Silajdžić – bivši član Predsjedništva BiH
Bakir Izetbegović – bivši član Predsjedništva BiH
Šefik Džaferović – bivši član Predsjedništva BiH
Husein ef. Kavazović – reisul-ulema Islamske zajednice u BiH
Sanjin Kodrić – predsjednik BZK
Kasim Trnka – predsjednik VKBI
Kenan Vrbanjac – predsjednik Merhamet MDD BiH
Mustafa Cerić – reisul-ulema Islamske zajednice u BiH 1993.- 2012.
Enes Ljevaković – zamjenik reisul-uleme Islamske zajednice u BiH
Edhem Bičakčić – predsjednik Sabora Islamske zajednice u BiH
Denis Zvizdić – predsjedavajući PD PS BiH
Kemal Ademović – predsjedavajući DN PS BiH
Safet Softić – delegat u DN PS BiH
Dženan Đonlagić – delegat u DN PS BiH
Zukan Helez – ministar odbrane BiH
Elmedin Konaković – ministar vanjskih poslova BiH
Sevlid Hurtić – ministar za ljudska prava i izbjeglice BiH
Zlatko Lagumdžija – ambasador BiH pri UN
Refik Lendo – potpredsjednik FBiH
Ćamil Duraković – potpredsjednik RS
Nermin Nikšić – premijer FBiH
Amina Rizvanbegović Džuvić – direktorica Bošnjačkog instituta
Muris Čičić – predsjednik ANU BiH
Tarik Zaimović – rektor UNSA
Emir Suljagić – direktor Memorijalnog centra Potočari
Šemsudin Mehmedović – predsjednik Naprijed BiH
Fahrudin Radončić – predsjednik SBB BiH
Nermin Ogrešević – predsjednik NES-a BiH
Ramo Isak – predsjednik „Snaga naroda“
Elzina Pirić – predsjednica PDA BiH
Fuad Kasumović – predsjednik BHIKF
